Sa(n)jam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
        kontakt      priopćenja
 


Marinko Koščec: ČETVRTI ČOVJEK

17.00 Suton uz knjigu


Premda bi neupućeni mogli, shodno naslovu promovirane knjige na Sutonu uz libar,pomisliti kako je riječ o literarnom nastavku Graham Greenova poslijeratna "Trećeg čovjeka", barem sudeći prema Kruno Lokoravoj prezentaciji, tomu nije tako. "Četvrti čovjek" Marinka Koščeca, izmješten iz bečkih koordinata i implementiran u domaće suvremeno podneblje, djeluje kao romansirana parodija političkog gliba u kojem smo se kolektivno zatekli. Ipak, unatoč jasno zauzetim distinkcijama, paralela sa Greenovim uratkom tu je na pretek – glavni lik doktor Ivo bavi se kanalizacijom (fonjom) a kratki promotivni film po knjižnom predlošku i u Reedovoj maniri snimio je Andrej Korovljev. Više nego doslovni nastavak Trećeg, ovaj domaći i nekako svim poznati Četvrti čovjek pokušava kroz cinizam i sarkazam ponuditi kolektivnu katarzu potvrđujući time staru Bachtinovu tezu – onu o najsubverzivnijem oružju protiv vlasti – glasnom smijehu.


Više informacija…



Vlaho Bogišić: KRLEŽA: MARGINALIJE

16.00 Drama identiteta


"Marginalije" su dio Krležine ostavštine u stvarnome i formalnome pogledu. Krleža se osvrtao na probleme što ih je zapažao u tekstu enciklopedije kako su dolazili do njega. Kad je riječ o "Enciklopediji Jugoslavije", ona je izlazila od 1955. do 1971., u osam svezaka. Zbirka marginalija na tekstove u toj enciklopediji sačuvana je i raspoređena približno ciklusima tekstova pojedinih svezaka. Krležinih je opaski s vremenom sve manje, da bi za posljednja dva sveska gotovo posve izostale. Knjiga "Krleža: Marginalije" Vlahe Bogišića, objavljena je u nakladi beogradskog Službenog glasnika; predstavili su je Vlaho Bogišić, Milojko Knežević i Bruno Kragić. "Poželjeli smo, kako gospodin Bogišić u predgovoru ove knjige kaže, da stogodišnjicu Krležinog prvog dolaska u Beograd i 30. godišnjicu Krležine smrti obilježimo malim hommageom tom značajnom hrvatskom, jugoslavenskom i južnoslavenskom autoru", kazao je nakladnik Milojko Knežević "a zajednička želja je", po njegovim riječima, "bila da se na skroman način doprinese novom razvoju hrvatsko-srpskih i srpsko-hrvatskih kulturnih odnosa i kulturne razmjene."


Više informacija…



Predrag Matvejević: O MEDITERANU

12.00 Sa(n)jam knjige u knjižnici – predavanje


Posebno predavanje "O Mediteranu" u Svečanoj dvorani Tone Peruško Sveučilišta Jurja Dobrile održao je Predrag Matvejević. "Tema Mediterana je vrlo velika, no kao prvo upitajmo se kakva je naša predodžba tog prostora. Slika Mediterana nama Mediterancima nije idilična. Cijela sjeverna obala zaostaje za kontinentom, a južna obala zaostaje za sjevernom. Postavlja se pitanje možemo li o Mediteranu govoriti kao o cjelini, jer ga razdiru sporovi i dijele nesporazumi. Što je Europa napravila za Mediteran? Možemo slobodno reći da je Europska unija zanemarila kolijevku Europe te da se težnje kontinenta nisu podudarale s očekivanjima obale", kaže Matvejević. Njegova je teza da se odluke koje su vezane uz naše more donose daleko od obale, ali ipak smo svjedoci nastojanjima da se situacija promijeni. Spomenuo je i brojne projekte, planove, konferencije i povelje vezane uz Mediteran, koji su doslovce pali u vodu. "Ima više mediteranskih kultura, ali Mediteran je samo jedan. Kulture su se razvijale jedna uz drugu, a po nekim su osobinama slične – konvergentne su i divergentne", rekao je Matvejević. Upitao se i "postoji li Mediteran izvan naše mašte?", no na to pitanje nije htio dati konačni odgovor. (GI)


Više informacija…



SREDNJA EUROPA

11.00 Drama identiteta


Nakladnik Srednja Europa specijalizirani je izdavač povijesne literature. Na tržištu su prisutni od 2001. godine. Usprkos relativno kratkom razdoblju djelovanja, objavili su niz važnih djela hrvatske i svjetske historiografije te metodike nastave povijesti. Vrsni autori, prevoditelji i urednici proizvode kvalitetna izdanja. Pored izdavačke djelatnosti bave se povijesnim projektima s područja humanističkih i društvenih znanosti. Objavljuju prijevode s poljskog, ruskog i engleskog jezika. Za promoviranje srednjoeuropske ideje u Hrvatskoj primili su Nagradu Wacława Felczaka i Henryka Wereszyckog, koju dodjeljuje Povijesni odsjek Jagelonskog Sveučilišta u Krakovu i Poljsko povijesno društvo. Srednju Europu i njihova izdanja predstavili su Damir Agičić, Tvrtko Jakovina, Miroslav Bertoša i Magdalena Najbar-Agičić.


Više informacija…



Mani Gotovac

10.00 Doručak s autorom


Dovoljno je ime i prezime: Mani Gotovac. Splićanka i Zagrepčanka (povremeno i u nekim drugim gradovima), kazališna kritičarka i esejistica, dramaturginja, intendantica i redateljica nije birala načina u popularizaciji kazališta, znala je i prije sveopćeg žutila novinarstva kako mediji mogu lako nasjesti na teatarsku ekskluzivu, na kazališnu ekstravaganciju i pokoju estradizaciju dramskoga komada, znala se nositi s medijima a mediji su joj uzvraćali. Tako je i jutros sjedajući za Doručak, znajući medije i gdje se i s kim nalazi, odmah izjavila: "za doručkom se osjećam nikako, nisam ja jutarnji tip, kazalište se stvara noću, ljubav se vodi noću, drugi put me vodite na večeru". Nastavak razgovora nije potrebno prepričavati, nastavilo se u započetom tonu. Zajutrak je bio obilan, svega na stolu, partner za Doručkom oblizivao je brkove i pomno slušao što sve dobar sugovornik i bez nekoga posebna poticaja, uobičajenih provokativna pitanja, znade pripovijedati…


Više informacija…