Sa(n)jam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
        kontakt      priopćenja
 


Erika Fischer-Lichte: POVIJEST DRAME

19.00 Identitet drame


Njemačka gošća Erika Fischer-Lichte, profesorica teatrologije na Freie Universität u Berlinu, jedna od vodećih teatrologinja današnjice, počastila je pulski Festival knjiga i autora, nadasve žarišni temat, svojim dolaskom. Ivana Sajko i Goran Ferčec salijetali su gošću raznovrsnim, i teatroškim, i povijesnim, i političkim, i inim pitanjima i upitima ne bi li iz prve ruke doznali što sve "Povijest drame: razdoblja identiteta u kazalištu od antike do danas" krije u svojim koricama. Ova povjesnica kazališta nije još jedna linearno iznesena kronika najvažnijih poglavlja iz povijesti drame, ona nije niti zbirka konvencionalnih književnih ili kazališnih eseja o povijesti tog roda. Knjiga se od sličnih studija razlikuje ponajprije po vrlo inovativnom konceptu koji polazi od toga da drama od svojih antičkih početaka pa sve do danas u osnovi predstavlja uprizorenje identiteta: strukturne promjene drame kroz dva i pol tisućljeća usko su povezane s preobrazbama koncepata identiteta.


Više informacija…



Milan Milišić: OFICIROVA KĆI

18.00 Suton uz knjigu


Reprezentativan dvojac connoisseura pisane riječi, lijepe književnosti i poezije u sastavu Vladimir Bajac i Tonko Maroević uz sav trud i kompetenciju nisu uspjeli odagnati osjećaj da je na večerašnjoj promociji libra "Oficirova kći"prisutan morao biti i autor netom objavljene knjige u izdanju Geopoetike. Milan Milišić i dvadeset godina nakon tragedije časti nas svojim talentom ispisujući, riječju Bajca, dosad nepoznatu romano-elegiju ovih, a napose mediteranskih prostora na primjeru Dubrovnika kroz menažeriju likova doslovce pregaženih i poraženih od povijesti. Opisujući Mediteran i njegov duh u eklektičnom ključu "otvorenosti što rado zapada u isključivost" Milišić u njega upisuje i elemente bildungsromana, ali majstorski izbjegavajući imperative mnogobrojnih pedagogika zagovaranih na ovim prostorima.


Više informacija…



Andrea Matošević: POD ZEMLJOM

16.00 Istra ispod kore


Rudari, demijurzi zaboravljenoga razdoblja industrijalizacije Istre kroz austrijski, talijanski odnosno jugoslavenski period bili su tema poslijepodnevnog predstavljanja prvijenca, knjige "Pod zemljom: antropologija rudarenja na Labinštini u XX. stoljeću", mladog puljskog znanstvenika Andree Matoševića. Ako se u svakodnevici na Kovare karbuna istočnog dijela poluotoka nerijetko gledalo kroz prizmu sažaljenja ili straha, a u znanosti su interpretirani gotovo isključivo kroz događajnicu, ili hobsbawmovski rečeno – ortodoksan opis institucija, onda ovih 360 ukoričenih stranica, zaključili su Jadranka Grbić, Ines Prica i Boris Koroman, služe kao kontrapunkt i odmak od 180 stupnjeva od takvog klasičnog viđenja i stereotipne hermeneutike. Gotovo u postkolonijalnom ključu, knjiga završava prilozima – integralnim intervjuima s rudarima koji, ukoliko iščitani sa sviješću da smo u obljetničkoj godini Labinske republike, mogu poprimiti sasvim neočekivanu patinu, ali i poslužiti kao očište parafraze ondašnjega revolucionarnog pokliča – Čija je kova danas – devedeset godina poslije?


Više informacija…



Hrvoje Ivanković (ur.): MARIN CARIĆ

12.00 Kazalištarije


Insert iz dokumentarca "Čovjek koji je živio kazalište", Željka Turčinović, Tonko Maroević i urednik, Hrvoje Ivanković, monografije "Marin Carić" predstavili su ovoga prerano preminuloga iznimna zaljubljenika u kazalište. Kazališni, televizijski i radijski redatelj Marin Carić (1947-2000) svojim je redateljskim, dramaturškim i pedagoškim radom, plodno i umjetnički snažno, obilježio tri zadnja desetljeća prošloga stoljeća: brižan odnos prema zavičajnome prostoru i našoj pučkoj i književnoj baštini, rad s domaćim suvremenim piscima kao i poticajni rad s mladim redateljima te konačno i vrhunski rad s glumcima uvijek su bili središte njegova promišljanja kazališta. U monografiji su, na više od 280 stranica, tiskani tekstovi osamnaestoro autora u kojima su obrađene razne faze i segmenti Carićevog kazališnog djelovanja, te izbor njegovih teatroloških studija i zapisa, a knjiga je opremljena s više od stotinjak fotografija, te s drugim popratnim materijalima.


Više informacija…



Tonko Maroević – Fulvio Tomizza: FRANCISKA

11.00 Bertijev program


Tonko je Maroević na primjeru Tomizzijeve "Franciske" pokazao kakvi su kompleksni i slojeviti identiteti mogući u multinacionalnim sredinama. Tomizzovo razumijevanje problematike specifičnoga identiteta i iz njih proizašlih posljedičnih odnosa s obiju strana granica pridonijelo je razbijanju tabua i pojašnjenju realnog stanja stvari. Pri tome je suptilno razvijao poetiku, ispreplećući razine prošlosti i sadašnjosti, koristeći se poviješću, faktografijom, korespondencijom da bi izgradio priču. To potvrđuje i činjenica da je stvaralaštvo započeo autobiografskom prozom ("Bolji život"), da bi "Franciskom", zatvorio svoju posljednju, faktografsku fazu pisanja. Kada promatramo "Francisku", neizbježno nam upada u oči činjenica da je riječ o ženskom romanu, dakle prije svega ženskom a potom i mnoštvu drugih identiteta, ne samo zbog toga što je glavni lik žena nego zbog toga što žene u njegovim djelima inače mnogo znače, jer posjeduju one kvalitete, identitetske odrednice koje se ne mogu na prvi pogled uočiti u muškaraca…


Više informacija…



Boris Senker

10.00 Doručak s autorom


Pero Kvrgić, doajen hrvatskoga glumišta, glumac s božjim darom glume, glumčina za svaku ulogu, nažalost nije potegnuo do Pule, febrira u Zagrebu (u osamdeset i petoj), kako nas je detaljno izvijestio Vojo Šiljak, pa je na Kvrgićevo mjesto zajutraka dostojno usjeo teatrolog Boris Senker koji je, valjda koincidencije radi, baš nedavno napisao leksikografsku jedinicu u "Hrvatskom biografskom leksikonu" upravo o Peri Kvrgiću, kojega je pak, ponovne podudarnosti na volju, prvi put na pozornici gledao davno, u sporednoj ulozi poljskog Židova u Krležinoj drami "U logoru" (redatelja Branka Gavelle), još početkom šezdesetih (naravno, prošloga stoljeća) za vrijeme gimnazijskih dana upravo ovdje (gdje je i pohađao Gimnaziju Branko Semelić), u Puli, u Istarskom narodnom kazalištu. Pogodile su se i susrele, stjecajem okolnosti ili namjerno svejedno, slučajnosti i poveznice Pule, Senkera i Kvrgića za početak jednosatnoga sadržajnog razgovora sasvim dovoljno.


Više informacija…