Sa(n)jam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
        kontakt      priopćenja
 


Boris Senker: TEATROLOŠKI FRAGMENTI

18.00 Identitet drame


Vrlo studioznom, a opet stilom i temama pristupačnu i onima manje vičnima teatrološkom pismu, mogli bismo definirati posljednju knjigu profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Borisa Senkera. "Teatrološki fragmenti: o suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu" u izdanju Disputa, podcrtavaju Mima Simić i Vladimir Stojsavljević, sedamnaest je tekstova sasvim različite geneze podijeljenih u tri skupine te stavljenih pod zajednički nazivnik – hrvatski autori i komentatori u devetnaestom i dvadesetom stoljeću. Unutar svekolikih dekonstruirajućih postmodernih trendova koji snažno penetriraju u sve domene produkcije pa tako i kazališnu, a kojih nije manjkalo niti na ovogodišnjem Festivalu, na ovu se publikaciju može gledati barem dvojako – kao na osvježenje od heteroglosnih i polisemičnih uradaka u domeni dasaka što život znače, ali i na autorsku pisanu povijest, svojevrsno postojano očište od kojeg svaki domaći postmoderan diskurs nužno mora krenuti.


Više informacija…



Mate Kapović: ČIJI JE JEZIK?

17.00 Razgovor iza zavjese


Uzmemo li kao točnu tvrdnju proslavljenog Clifforda Geertza da je čovjek biće koje svijet konstruira kroz mreže značenja u čiju se interpretaciju naknadno i sam (za)petlja, a što nužno ima rezultirati kulturom kao načinom postojanja, naglasak je stavljen na semantiku shvaćenu u širokom smislu. Stoga jezik kao i semantika koja je u njega nužno inskribirana čine vezivno tkivo među pojedincima, grupama i društvima pa se na njega, argumentirano tvrdi Mate Kapović u knjizi "Čiji je jezik?" nužno mora gledati kao na društvenu, a nikako od nje ekstrahiranu, činjenicu. Kapović u svojim promišljanjima nije usamljen jer, zaključuju njegovi sugovornici i predstavljači Ivo Žanić i Nada Gašić, mladi se autor uhvatio u koštac s temama za koje hrabrosti često nisu imali niti stariji autori – interpretacijom jezičnih promjena čiji je izvor često ekstralingvističke, odnosno političke i ideološke prirode.


Više informacija…



Stipan Trogrlić: MONS. BOŽO MILANOVIĆ

16.00 Istra ispod kore (premijera)


Premda institucionalno vrlo prisutna, o crkvenom kapilarnom djelovanju i utjecaju na najvećem hrvatskom poluotoku rijetko se pisalo na studiozan i kompetentan način. Monografija povjesničara Stipana Trogrlića, višeg znanstvenog suradnika i voditelja Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Puli, "Mons. Božo Milanović: istarski svećenik (1890-1980)" ispravlja taj nedostatak. Knjiga utemeljena i crpljena iz dokumentacije monsignoreova osobna arhiva, ali i na usmenim iskazima crkvenog velikodostojnika, prati suvremenije uvide u građu, one bliske oral history odnosno, rečeno jezikom koji bi zasigurno bio draži Boži Milanoviću, usmeno-povijesnoj metodologiji. O ovom važnom djelu u domeni crkvene (i svjetovne) politike na programu Istra ispod kore govorili su uz autora i Antun Šuljić, Josip Grbac te akademik Josip Bratulić.


Više informacija…



SIMETRIJA KVADRATA

12.00 Performans (premijera)


Pokušaj spoja prostornih i vremenskih umjetnosti u prostornovremensku umjetnost kazališta, književnosti, glazbe i likovnosti u performansu Danijela Žeželja, Stanislava Habjana, Jessica Lurie i Roberta Kainara urodio je naslovnom banalijom, tautološkim pleonazmom, simetričnosti simetrije ili kako sami vele: "Stanovita neupućenost oko sadržaja ove izvedbe, kao i značenja njenog naslova, može samo dobro činiti gledanju, čitanju i slušanju. Dovoljno je znati da će točno u podne četvrtog prosinca četvero autora ispred četiri formata nešto započeti. Pozvani ste na pola sata pažnje i druženja potom. Da nepoznato ipak učinimo bližim, evo dva citata iz literature. Jean Giono, prva rečenica romana Žetva: "Kad poštar iz Babona stigne u Vachèresuvijek je podnevno doba." Drugi, Pablo Picasso iz knjige André Malrauxa Neizvjesnost čovjekove avanture i književnost, u kojoj slikar kaže: "U svakom slučaju bit će slika, i to četvrtasta oblika, zar ne?" Ostalo je (ne)poznato, mada nije pretjerano bitno.


Više informacija…



Nadežda Čačinovič – IZVEDBA IDENTITETA

11.00 Bertijev program


Filozofijska i uže, estetska razmatranja fenomena sveprisutnosti identiteta u svekolikoj suvremenosti, mogli bismo, u neku ruku, sažeti kompleksno izlaganje Nadežde Čačinovič. Performativna proizvodnja i prezentacija identiteta ili ljepše rečeno, svakojaka i permanentna izvedba identiteta ovladala je svijetom, dakle svime o onome što je zajedničko i glumcima, i profesorima, i zabavljačima, i prodavačima i svima koji ne mogu ni u svakidašnjici bez igara, uključujući naravno, i prepoznatljive posudbe iz kazališne (i filmske) prakse. Sve je izvedba identiteta. Što se knjiga tiče primjera na volju: iz književnosti Musilov "Čovjek bez osobina", Brecht u spisima i njegov "Dobri čovjek iz Sečuana", stalna Proustova "Potraga za izgubljenim vremenom"…, a od teoretičara Erving Goffman, Michel de Certeau, John Langshaw Austin, Richard Schechner, Victor Turner…


Više informacija…



Abdulah Sidran

10.00 Doručak s autorom


"Čovjeku se ponekad omaknu i pametne stvari, no to ipak nije tako često. Ne znači da je mudar onaj koji je nešto pametno napisao. Često je to samo vještina baratanja materijalom. Radite s riječima pa vam lako može ispasti paradoks koji se posloži kao mudrost. U tom se slučaju ja ograđujem od vlastite pameti.", samoironično će i duhovito odgovoriti Abdulah Sidran Voji Šiljku na račun vlastite mudrosti. Nonšalantno, ležerno i šaljivo bilo je jutros na Doručku u premaloj kavani Mozart, pretijesnom prostoru Doma hrvatskih branitelja za brojne znatiželjnike koji su htjeli uživo čuti i vidjeti Abdulaha Sidrana, pisca scenarija legendarnih jugoslavenskih filmova "Sjećaš li se Dolly Bell" i "Oca na službenom putu" tada ni po čemu kontraverznog redatelja Emira Kusturice, bosanskohercegovačkog književnika koji svojom simpatičnom neposrednošću, narodnom mudrošću i jednostavnim diskursom (leksikom svakodnevice) osvaja i plijeni pozornost.


Više informacija…