Sa(n)jam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
        kontakt      priopćenja
 


Abdulah Sidran: OTKUP SIROVE KOŽE

18.00 Drama identiteta (premijera)


Na prvi pogled mogli bismo pomisliti kako scenarističku okosnicu jugoslavenske kinematografije i čovjeka utkanog u proces kojim je Kusturica postao The Kusturica ne treba posebno predstavljati, Abdulah Sidranovo recentno publicirano pisanje vapi baš za čitanjima iz novih rakursa i pod novim interpretacijskim svijetlima ne nužno opterećenih prethodnim uspješnicama (koliko god one i u recentnom pismu bile zazivane). "Otkup sirove kože" romansirana je autobiografija, prisjećanje na sve one životne rukavce koji, sasvim osobno i zapadnjački započinju odnosom s mitskim "Ocem na službenom putu", preko multietničkog specifikuma Sarajeva i života u njemu, a završavaju razdobljem, Kovačevim riječima, "što nas sve preplaviše tamom".Uz autora knjigu su na programu Drama identiteta, gdje se tražila stolica više, predstavili Predrag Lucić, Sinan Gudžević i Nenad Rizvanović.


Više informacija…



Slobodan Šnajder: MORENDO

17.00 Suton uz knjigu (premijera)


Premda makabrično naslovljen Morendo roman prvijenac prije svega dramskog pisca Slobodana Šnajdera, sasvim neočekivano, u svojoj je osnovi, tvrdi autor, ljubavne tematike. No da posrijedi nije antinomija između imena i sadržaja podcrtali su, uz autora, u ugodnom i sadržajnom razgovoru Nadežda Čačinović i Vladimir Stojsavljević, jer autorova amour fou smještena je djelomično ne samo u državotvorno postolujno vrijeme već je i mjesto radnje bolnica, štoviše – psihijatrija. Opsesivna stanja duha i mogućnost njegove artikulacije u, donekle, nacionalnom ključu autorova su spisateljska konstanta bez obzira na žanr, ali i topos koji traži prijevod. Shvatio je to i makedonski izdavač Blesok i objavio prijevod kontroverzne drame iz 1981. godine te joj pridružio još nekoliko iz autorova opusa, što je rezultiralo svojevrsnom hrestomatijom naslovljenom Hrvatski Faust i drugi drami.


Više informacija…



Dramski tekstovi Dušana Jovanovića

16.00 Identitet drame


Koliko se prošlogodišnja tema Sajma, Film i knjiga, dobro kalemi na ovogodišnju ukorijenjenu u kazališnom ishodištu, pokazuje i mladenački projekt današnjega gosta Dušana Jovanovića na programu Identiteta drame. Gledališće Pupilije Ferkeverk, koje je 2009. slavilo 40. obljetnicu, priziva u sjećanje, dakako, poznati libertinski eksperimentalni film Gratinirani mozak Pupilije Ferkeverk Karpa Godine. Manje o filmu, a puno više o Jovanovićevom značaju i utjecaju u domeni dasaka što život znače tankoćutno i znalački govorili su Amelia Kraigher, Vladimir Stojsavljević i Katarina Pejović. No, na kraju razgovora sa svestranim autorom romana, filmskih scenarija, radio i kazališnih drama te, last but not least,režisera koji se uhvatio u koštac s najvećim imenima dramskoga pisma poput Ionesca, Čehova ili Molierea, nužno se moramo zapitati – može li se ime tako gusta opusa i profesionalnog životnog vijeka što doseže brojku pedeset prezentirati u sat vremena?


Više informacija…



JEZIK I IDENTITET

12.00 Sa(n)jam knjige u knjižnici – rasprava


Veliko zanimanje za raspravu "Jezik i identitet", koja već neko vrijeme polarizira (ne samo) jezične i identitetske stavove, pokazala je brojnost pulske publike i vrijeme trajanja same rasprave (gotovo dva sata), napose kad je otvorena diskusija, kada su zainteresirani slušatelji dobili mogućnost komentara i postavljanja pitanja sudionicima rasprave: jezikoslovcima i kulturolozima Mati Kapoviću s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivi Žaniću s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Snježani Kordić koja je svojom knjigom "Jezik i nacionalizam" izazvala brojne polemike te spisateljici Nadi Gašić. Debatu je mirno i smjerno modelirala zagrebačka Puljanka Vlatka Kolarević. Predaleko bismo zalutali navodeći sve rečeno, jer kao i uvijek u takvih širokih rasprava intrigantnih i osjetljivih tema, razgovor se raspline i odvuče u brojne smjerove (rukavce i ponornice) koji dotiču i ne dotiču zadani sadržaj, pa zajednički jezik jezika i identiteta ostaje otvorenom temom…


Više informacija…



Zvonko Maković – Arthur Rimbaud: "JA, TO JE NETKO DRUGI"

11.00 Bertijev program


Sadržajno predavanje Zvonka Makovića naslovljeno sintagmom pjesnika Arthura Rimbauda bilo je osnovnim polazištem promišljanja relacije umjetnosti i identiteta. "Pismo vidovitog" Rimbaud je nazvao "satom nove književnosti" u kojemu se ogradio od pisaca kao "načitanih ljudi", jer sve je to "rimovana proza, poigravanje, omlitavjelost i slava bezbrojnih idiotskih maštarija". Književnost se, piše Rimbaud, "upljesnivila" i zaključuje: "Ja, to je netko drugi". Da bi uopće imao pravo pisati i istovremeno zahtijevati da bude shvaćen ozbiljno, pisac mora istraživati sebe, nadgledati se, iskušavati. Osjetila treba rastrojiti, treba pobjeći od konvencija, od škola, i stići do nepoznatog, konfrontirati se s nekoć osvojenim poetskim vrhovima. Potraga za identitetom, transformacija identiteta, kriza identiteta kao takvog i onakvog, i bijeg u identitet nekoga drugoga, opća je konstanta umjetnosti dvadesetoga stoljeća, ne samo u književnosti, nego i u likovnosti, arhitekturi, glazbi, teatru, filmu…, u danas već toliko umnoženim svakojakim umjetnostima i životima, pa stoga, zaključuje Maković: "Ja sam samo slučajno ja".


Više informacija…



Dušan Jovanović

10.00 Doručak s autorom


Specijalist za književne i ine autorske, ove godine i kazališne, Doručke Voje Šiljka iz prve s dragocjenim gostom, legendom jugoslavenske i slovenske drame, Dušanom Jovanovićem za koga kazalište nije preslika života, već neka vrsta paralelnog života, zapravo život u raznim agregatnim stanjima. Njegovo se ime najviše vezuje uz dvije politički subverzivne i zabranjivane drame "Oslobođenje Skopja" i "Karamazovi", nastale potkraj sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, obje u režiji talentiranoga Ljubiše Ristiće, ondašnje redateljske zvijezde Jugoslavije, koji početkom devedesetih zalazi u politiku, što je Jovanoviću očigledan primjer kako politička praksu uglavnom zagađuje stvaralaštvo, guši stvaralački žar i autora dovodi do izdaje svoga etičkog kodeksa. Glede sveopćega razmatranja i poimanja identiteta Jovanoviću je ponajviše stalo i smatra ključnim pitanjem svakovrsne samosvojnosti unutarnji integritet, nešto što je svojstveno samo toj i takvoj osobi, nešto što se ne daje, ne prodaje i ne izdaje…


Više informacija…