Sa(n)jam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
Sanjam knjige u Istri
        kontakt      priopćenja
 


Drago Orlić

18.00 Zameo ih film


Direktorica Sajma, Puležanka Magdalena Vodopija i književnik, rovinjski Puležan Boris Domagoj Biletić u društvu vodnjansko-pulskog Porečana Drage Orlića, autora knjige Ispovijest jednog kinoamatera, na posljednjem predstavljanju knjige 16. Sajma knjiga u Istri, tipično su i dostojno puljski zaključili ovogodišnji Pulski festival knjiga i autora. U novoj nam knjizi, uvijek na kozeriju spreman, Drago Orlić otkriva svoju mladenačku strast prema filmu, gledanju filmova, analiziranju filmskih postupaka i snimanju kratkih filmova u pulskom Filmskom klubu Jelen. Drago zapisuje na sebi svojstven način kinoamaterske reminiscencije kasnih šezdesetih u Puli, ali ne libi se pritom zabilježiti i mnoge uzgredne filmske asocijacije: "Kako se ne bih sjetio grčkog filma Elektra M. Cacoyannisa. Glavna glumica Irena Papas ista je moja majka Fuma, za bližnje Fumica, za Talijane u Vodnjanu Femia. Ispaćeno i blago lice, skrivene dobrote. Milan Rakovac je u predgovoru za jednu moju knjigu napisao kolike san mu oprostija, aludirajući na moje satire i druge nestašluke. E, moj Milane, da znaš ti koliko mi hi je uprostila moja mati Fuma. A moja, sada već pokojna, tetka Marija Žilović, starija Fumina sestra, bila je ista Ana Magnanni. Toliko o tim začudnim sličnostima. Dobro još i to, moj ujak Ivo Vrtačić, pljunuti je James Cobrun."


Više informacija…



Vojo Šiljak

12.00 Doručak s Vojom


Došao je i taj trenutak: desetogodišnji voditelj programa Doručak s autorom Vojo Šiljak u ulozi autora (ali i predstavljača) podastire vlastiti lik i recentno ukoričeno djelo pulskoj publici. Točno u podne uz Ervina Jahića i Božu Rudeža, ali i mnoštva šala i viceva voditelj-konstanta ranojutarnjeg programa predstavio je knjigu Ulicama lutam ne bih li se sreo. Pisana u formi kratkih priča i anegdota koji svoju vjerodostojnost crpe iz Vojina bogatog iskustva i stvarnih situacija kojima je autor svjedočio, aktere mjestimično sočnijih događaja, naglašava Vojo, štiti anonimnost. Koliko je značajna prožetost knjige humorom, posebice u ovo doba inflacije smijeha i osmijeha, podcrtava Jehić, pokazuje činjenica da su prvi čitači na knjigu reagirali rečenicom: "Uljepšala nam je dan!".


Više informacija…



Hiža od besid

11.00 Predstavljanje pazinske Kuće za pisce


Kuća se nalazi na Buraju, starom dijelu grada Pazina koji je zaštićen kao spomenik kulture. Atraktivnosti položaja pridonosi blizina srednjovjekovnog Kaštela, iznad ponora Pazinske jame. Obnova Kuće za pisce počela je 2007. a dovršena 2009., kad je i svečano otvorena. Novo istarsko kulturno mjesto namijenjeno je književnim okupljanjima, tribinama, književnim večerima, ugošćivanju domaćih i stranih pisaca, prevoditelja i drugih koji se bave književnim stvaralaštvom. Hiža od besid ima prizemni prostor za javne namjene, književne večeri, predavanje i garsonijeru na katu predviđenu za smještaj gostiju. Prvi gost Kuće bio je pisac Robert Perišić, a nakon njega Maja Vidmar, Zoltan Medve, Milan Rakovac, Renato Baretić i drugi. Nakana je Kuće za pisce postati mjestom književnih susreta i događanja ne samo u Istri već i u cijeloj regiji. Hiža od besid predstavili su predsjednik Programskog odbora Hiže Nenad Ušumović, članovi Programskog odbora Hiže novinar Davor Šišović i nakladnik Nenad Popović te upraviteljica Kuće Iva Ciceran


Više informacija…



Slavko Goldstein

10.00 Kiklopski doručak


"Posljednji, današnji Doručak s autorom Voje Šiljka na 16. sajmu knjige u Istri u Kavani Mozart zvao se Kiklopski, a gost mu je bio laureat Kiklopa za životno djelo Slavko Goldstein. Kako je to činio svakog jutra ovih 10 dana sajma Šiljak je svom gostu postavljao koliko pronicljiva toliko i duhovita pitanja. Goldstein se na doručku osjećao kao kod kuće iako je kavana bila puna. Osim što je dobitnik pulske knjižne nagrade za životno djelo, Goldstein je nedavno objavio i knjigu 1941.: Godina koja se ponavlja, u kojoj je intimnu povijest svoje obitelji iskoristio za pronalaženje korijena zla koji su oblikovali zločince i zločine tog vremena. 'Naravno da nisam otkrio korijene zla, da sam to učinio, da je bilo tko od nas to učinio, više ne bi imalo smisla pisati ili baviti se filozofskim pitanjima. Mislim da sam ipak doprinio razumijevanju onoga što se tada dogodilo i to opisujući ono što su moji prijatelji u to vrijeme prošli. Sve su to sjećanja koja sam pokušao pokrijepiti dokumentima iz tog vremena i u razgovoru s prijateljima', kazao je Goldstein. Šiljak je autora zamolio da ispriča podužu priču o pismu oca koje je primio 64 godine nakon njegove smrti. 'To su pismo pronašli arhivisti Sveučilišne knjižnice, a bilo je u ostavštini Vinka Nikolića, ustaškog satnika, kasnije i urednika Hrvatske revije u Argentini. Zašto je on baš to pismo i samo to pismo odnio sa sobom u Argentinu ostaje nepoznanica. U tom pismu meni otac piše iz zatvora u Petrinjskoj, a radi se o jednom pametnom i dirljivom pismu. Mislim da ga je Nikolić, koji je na marginama to pismo i uredio, htio koristiti kao dokaz da ustaše nisu bili antisemiti. Nikolića sam sreo na Frankfurtskom sajmu knjiga i tamo smo se čak i rukovali, no nikada mi nije rekao da posjeduje to pismo. Fotografi su tada iskoristili priliku da fotografiraju jednog ustaškog i jednog partizanskog urednika kako se rukuju', kazao je Goldstein. Budući da su među gostima bili i ministar kulture Republike Srbije Nebojša Bradić i ambasador Republike Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukičević, Šiljak je postavio i pitanje u kakvom su braku Hrvatska i Srbija, a Goldstein mu je odgovorio da su u stalno promjenjivom odnosu. Svoj odgovor je potkrijepio opisom povijesti jednog hrvatskog i jednog srpskog sela koji su udaljeni 300 metara i koje odvaja jedan potok. 'Ako su Hrvatska i Srbija zaista u braku, onda je to brak koji prolazi razne faze ljubavi i mržnje', zaključio je Goldstein. Publika je zbog Goldsteina ustala i pozdravila ga najdužim pljeskom ovogodišnjeg sajma." (B. Vincek, Glas Istre, 12. prosinca 2010.)


Više informacija…