Pismo prenosimo u cijelosti, uz zahvalu svim potpisnicima, posebice njegovim inicijatorima Seidu i Sibili Serdarević.

Pismo potpore još uvijek možete potpisati na  pismo.potpore@fraktura.hr

Ovim pismom izražavamo potporu Magdaleni Vodopiji i Udruzi Sa(n)jam knjige u Istri, organizatoru Sajma. Želimo naglasiti da je u nastaloj medijskoj halabuci – premda nužno ne podržavamo odluku o ukidanju i nedodjeljivanju Nagrade Kiklop u kategoriji hit godine – došlo do brkanja lončića i dovođenja u pitanje ne samo nagrade Kiklop već i samog Sajma knjiga, kao i kompetencija osnivačice i direktorice Sajma, gospođe Magdalene Vodopije. Sajam knjige u Puli mjesto je susreta svih ljudi od knjige i afirmacija knjige, koja već 14 godina, upravo zahvaljujući entuzijazmu, energiji i znanju utemeljiteljice i direktorice Sajma gospođe Vodopije, promiče dijalog, toleranciju, pisanje, čitanje, autore i kulturu bolje i više negoli ijedna druga književna manifestacija u Hrvatskoj. Svih ovih godina upravo je gospođa Vodopija bila ta koja je inicirala i utemeljila niz novih vidova promocije knjige, koja je dovela niz svjetskih poznatih autora u Pulu i Hrvatsku od nobelovca Orhana Pamuka, preko Umberta Eca, Pétera Esterházyja, Kennetha Whitea i drugih imena svjetske književnosti, a svi oni kao, uostalom, nijedna kulturna manifestacija, u hrvatskom medijima nikada nisu dobili prostora kao kvazi-skandal oko dodjeljivanja ili nedodjeljivanja jedne isključivo komercijalne nagrade.

Jake etnološko publicističke snage ujedinile su svoje znanje i metodologiju te već klasičnoj antropološkoj temi fantastičnih bića udahnule dah svježine. Docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, etnolog Tomislav Pletenac te novinar i publicist Boris Perić nanovo su u netom objavljenoj knjizi Fantastična bića Istre i Kvarnera objasnili i kontekstualizirali pojave poput Macića, Orka, Krsnika ali i autostopistice u bijeloj haljini koja se „pojavljivala“ diljem istarskih i kvarnerskih cesta. Milana Vukov-Runjić, predstavljačica interesantnog tandema na posljednjem ovogodišnjem programu, ističe kako je ovoj knjizi prethodilo tromjesečno etnografsko istraživanje, a da je rezultat izrazito zanimljiva popularno-znanstvena studija koja ove krajeve vezuje sa širim Europskim kontekstom, pošto se slične ili iste fantastične pojave pronalaze diljem istočnog i zapadnog dijela starog kontinenta.  

U drugom ovogodišnjem poetskom kružoku predstavljena je VBZ-ova biblioteka Pjesništvo. Nakon za ediciju premijerne knjige Ivana Kordića na red su došle nove knjige Eveline Rudan (Pristojne ptice) i Budimira Žižovića (Marchi na biciklu). Uvodnu riječ dali su urednik Ervin Jahić i Željko Ivanjek, a da sve ostane u visokom ključu pobrinuli su se sami pjesnici izvođenjem uknjiženih stihova.

Doručkujući s Vladimirom Arsenijevićem, posljednjim nomadom 14. Sa(n)jam knjige u Istri, publika Sajma i Vojo Šiljak opraštali su se od jutarnjih dogovora uz knjigu i čašicu, a i bokal, ugodnog razgovora. Najmlađi ovogodišnji autor na Doručku upoznao je prisutne s većinom od svojih pet knjiga, a govorio je i o specifičnosti rada na Leksikonu Yu mitologije koji je nastao iznimno velikim kolektivnim zalaganjem i u kojem je pamćenju sa svim njegovim nedostacima bila data prednost nad faktografijom. Ovaj najmlađahniji dobitnik NIN-ove nagrade za svoj prvijenac, tvrdi kako se tonama izražava količina književnog kiča u Srbiji i kako se ondje za knjižne naslove iz zemalja bivše nam države javno ne mari, a njega se pogrdno imenuje politički korektnim. S rodnim gradom, čiji svi stanovnici mogu odjednom stati na Zvezdin stadion, Arsenijević sada i službeno ima još jednu vezu, dojmljiv Doručak posljednjeg dana Sajma u nekadašnjem kasinu Mornarice koja lakoćom upisuje djeci mjesta rođenja i još pokoja.

Nakon svih ovogodišnjih Doručaka s autorom, Putovanja s poezijom, Autora iz susjedstva i Literarnih nomada „stigla“ je najiščekivanija večer 14. Sa(n)jam knjige u Istri u kojoj se upravo ovi potonji – literarni Uliksi moraju, u našoj verziji na vlastitu sreću, nanovo susresti s jednookim. Da smo obrnuli trend i da naši moderni literarni Odiseji (i Penelope) ne bježe od, već prema Kiklopu (a ne isključivo prema Ithaci) bilo je jasno svih prethodnih sedam dana sajma. Prije nekoliko godina Orhan Pamuk je prilikom osvajanja Kiklopa izjavio „kako je to zasigurno najteža nagrada koju je ikada dobio“. Kiklop od te izjave, 2004. godine, nije na težini izgubio niti grama. U to su se nanovo, po petu godinu zaredom, uvjerili svi laureati koji su na svečanoj dodjeli, čiju režiju potpisuje mladi Mario Kovač, u Hotelu Histria u ruke dobili jednookog. U ovogodišnjoj nešto izmijenjenoj verziji dodjele, knjižna je nagrada uručena u dvanaest kategorija. Brončana statua visoka tridesetak centimetara autorski je rad akademskog slikara i kipara Josipa Diminića, dok su za ludu zabavu do sitnih jutarnjih sati zaslužni Boom Pacha Boom Bend.

Hvalevrijednom 'trendu' publiciranja pjesničkih biblioteka od strane velikih izdavača pridružila se i zagrebačka Fraktura. Pod uredničkom paskom Delimira Rešickog upravo se pojavilo prvo kolo spomenute biblioteke s tri nova naslova: prvom pjesničkom knjigom Igora Štiksa, novom zbirkom Tomice Bajsića te sabranim pjesmama srpskog pjesnika i novelista Zorana Karanovića. Knjige i ediciju predstavili su glavni urednik Frakture Seid Serdarević, Delimir Rešicki, Tomica Bajsić i Zvonko Karanović, a ponuđeni primjerci luksuzno opremljenih, tvrdo ukoričenih knjiga razgrabljeni su.

Iz dana u dan publika je Mozartovih doručaka sve brojnija. Jutros, dok je s Vojom Šiljkom doručkovao Mirko Ilić, najuspješniji hrvatski dizajner s američkom putovnicom i stalnim boravištem u New Yorku, prvi put se sjedilo i na podu. Govoreći o svojem prošlom i sadašnjem radu, od strip početaka s Novim kvadratom do međunarodne karijere i vlastitog njujorškog studija Ilić se nije libio osvrnuti i na pripadajući kontekst. Razgovori ugodni protekli su uz glasno odobravanje auditorija, u toploj mješavini predameričkih i američkih anegdota, evokacije braka s poznatom spisateljicom Slavenkom Drakulić te lucidnih komentara o prirodi dizajna, vizualnih medija i uz njih povezanog tržišta. Učiti valja od najboljih, a to je, u ovom slučaju, Mirko Ilić. Ovaj građanin svijeta, spomenimo, više ne posjeduje hrvatsku putovnicu. Neki, očito, nikada neće naučiti.

Večerašnji dio programa u potpunosti je posvećen Autoru iz susjedstva – Goranu Markoviću. Možda bismo specifikacije radi morali napomenuti da se radi o Autoru multimedijalnog izričaja koji je u prvom redu režiser svjetske klase pošto bi mu na dijapazonu djelovanja mnogi mogli pozavidjeti – pedesetak dokumentarnih i jedanaest cjelovečernjih filmova, među kojima i Majstori, majstori, Nacionalna klasa te Tito i ja. Da mu snažna točka kreativnog djelovanja nije isključivo sedma umjetnost dokazuje nekoliko režiranih predstava kao i plodonosan literarni rad – posljednji rezultat istoga, dječački intimne Male tajne, podijelio je sa predstavljačima knjige Zoranom Hamovićem i Petrom Kreljom na velikoj pozornici DHB-a. No, da ovaj član Europske akademije za filmsku umjetnost u Bruxellesu ne bi prošao kroz Pulu bez da pokaže, a mlađim generacijama i dokaže, koliko vješto žonglira pisanom riječi u kombinaciji s pokretnom slikom, organizirana je hrvatska premijera njegovog recentnog filma Turneja u kinu Valli. Dašku glamura na premijeri pridonio je nazočni dio glumačke ekipe kao i Nered carpet, inovativnija verzija crvenog mu rođaka, kojim su prošli svi gledatelji večerašnje premijere.

Jedan od najpoznatijih pisaca s ovih prostora, Bora Ćosić, predstavio je pred punom Koncertnom dvoranom DHB-a svoju novu knjigu, autobiografsku prozu 'Konzul u Beogradu'. Ovaj je svestrani, veoma produktivni autor rođen u Zagrebu, pola stoljeća je proveo u Beogradu da bi, preko Rovinja, trajno boravište našao u Berlinu. Upravo na pedesetak godina beogradskih putešestvija, tijekom kojih se i afirmirao kao pisac, usredotočena je ova, na neki način na Crnjanskog naslonjena, osobna kronika. Ne preostaje nam do prepustiti se snažnoj struji Ćosićeva spisateljskog projekta!

Kako izgleda brdo knjigoljubaca na brdu knjiga pokazalo se svakoga dana a naročito na jutrošnjem pikniku sa Andreom Petrlik Huseinović i Kašmirom Huseinovićem. Uz romantičnu priču prvog susreta, upoznavanja i zaljubljivanja, Andrea i Kašmir podijelili su s nama tajnu nastanka čudnovatih priča fantastičnih likova i šaroliko jedinstvenih, višestruko nagrađivanih Andrejinih ilustracija.

Podne na Monte Libriću otkucalo je tik – tak,  pa je za rastanak kucnuo čas. Andrejine ilustracije su svima razbudile dan, a sa Kašmirovim pričama ćemo večeras utonuti u najdivniji san.